Post by brainwash on Jun 5, 2007 15:14:59 GMT -5
Medjunarodni Monetarni Fond (MMF) je organizacija koja uvelike odlucuje o ulasku Hrvatske u EU:
Međunarodni monetarni fond utemeljen na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944. Sjedište Fonda je u Washingtonu. U Fond je učlanjena 151 država. Hrvatska je članica Fonda od 14. 11. 1992.
Fond je osnovan da:
a) upravlja pravilima ponašanja u vezi s politikom valutnih tečajeva, konvertibilnosti valuta i plaćanja vezanih uz transakcije na tekućoj bilanci,
b) osigura sredstva zemljama članicama tako da se mogu pridržavati pravila ponašanja dok ispravljaju ili pokušavaju izbjeći neravnotežu u platnoj bilanci i
c) utemelji instituciju u kojoj se države mogu savjetovati i surađivati na međunarodnim monetarnim pitanjima.
Polazište u postavljanju svrhe i zadataka Fonda jest ravnomjeran razvoj međunarodne trgovine i njezina doprinosa gospodarskom razvoju, doprinos stabilnosti valutnih tečajeva sa strateškim ciljem ostvarenja svjetske konvertibilnosti i smanjenja neuravnoteženosti međunarodne platne bilance država. Međunarodnom suradnjom i instrumentima pomoću Fonda zemljama članicama s ograničenim rezervama omogućava se financiranje kratkoročnih deficita.
Odluke se u Fondu donose u više organa. Odbor guvernera sastoji se od guvernera i njegovih zamjenika koje imenuje svaka država članica. U pravilu su to guverneri nacionalnih banaka ili ministri financija. U Republici Hrvatskoj HNB je ovlaštena obavljati sve poslove i transakcije prema propisima Fonda. Odbor guvernera ima sve ovlasti, osim onih koje je prenio na Izvršni odbor.
Stanje u Hrvatskoj:
Na upit o zabrinutosti koju je MMF u veljači izrazio zbog povećanja udjela vanjskog duga u BDP-u, porastu krakoročnih vanjskih zaduženja i drugih strukturnih teškoća u Hrvatskoj, ministar Šuker je kazao kako je ta "zabrinutost stalno prisutna, ali to ima svoju povijesnu genezu, jer je Hrvatska doživjele strahovitu ekspanziju vanjskog duga 2002. i 2003. godine. Ova vlada je uspjela usporiti rast vanjskog duga i smanjiti udio države s 34 posto početkom 2004. na 23 posto početkom ove godine, financiranjem deficita na domaćem tržištu. Također je prepolovila deficit sa 6.2 posto 2003., na 3 posto prošle godine", kazao je Šuker. Dodao je da hrvatski vanjski dug iznosi oko 29 milijardi dolara.
Dakle:
Svaki sporazum, stand by aranzman sa MMF-om, odredjuje ekonomsku politiku. Stand by aranzman znaci sljedece: misija MMF-a dolazi na razgovor sa nasom vladom jer se nasi inozemni privatni vjerovnici boje da ce doci do problema otplate duga. Kako bi ih se uvjerilo da je ta uplata vjerojatna, onda drzava koja je dosla u ovakvu situaciju, a u njoj se nasla zbog ekonomske politike, dobiva sljedeci odgovor: “ buduci da vi niste znali voditi ekonomsku politiku, sada cemo vam mi reci kako cete je voditi”. Dogovara se na sljedeci nacin; predsjednik vlade, ministar financija i guverner sredisnje banke pisu pismo predsjedniku MMF-a u kojem se izricito navodi sto ce Hrvatska raditi, a to su one mjere koje su dogovorene, odnosno prihvacene s nase strane, a koliko su nametnute to je druga stvar. Ali prihvacene su i iz tog se okvira ne moze.
Hrvatska se moze naci u situaciji da ne moze otplatiti vanjski dug. U tom se slucaju dug reprogramira. Odnosno, otplacuje se novim dugom.
Prema medjunarodnom pravu, ako jedan dug niste otplatili,a vjerovnik ga ne zeli produljiti, nego inzistira na naplati, tada na naplatu stizu svi ostali dugovi. Rezultat: plijeni se sva imovina na teritoriju na kojem se drzava zaduzila, brodovi, avioni. Plijeni se sva nasa imovina u inozemnim bankama, blokiraju se racuni gradjana. To je snazno oruzje koje medjunarodni financijski sustavi imaju za svaku drzavu; blokirati sve.
ZAKLJUCAK: neovisnost Republike Hrvatske je iluzorna stvar dok god stranci upravljaju njenom politikom.
Međunarodni monetarni fond utemeljen na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944. Sjedište Fonda je u Washingtonu. U Fond je učlanjena 151 država. Hrvatska je članica Fonda od 14. 11. 1992.
Fond je osnovan da:
a) upravlja pravilima ponašanja u vezi s politikom valutnih tečajeva, konvertibilnosti valuta i plaćanja vezanih uz transakcije na tekućoj bilanci,
b) osigura sredstva zemljama članicama tako da se mogu pridržavati pravila ponašanja dok ispravljaju ili pokušavaju izbjeći neravnotežu u platnoj bilanci i
c) utemelji instituciju u kojoj se države mogu savjetovati i surađivati na međunarodnim monetarnim pitanjima.
Polazište u postavljanju svrhe i zadataka Fonda jest ravnomjeran razvoj međunarodne trgovine i njezina doprinosa gospodarskom razvoju, doprinos stabilnosti valutnih tečajeva sa strateškim ciljem ostvarenja svjetske konvertibilnosti i smanjenja neuravnoteženosti međunarodne platne bilance država. Međunarodnom suradnjom i instrumentima pomoću Fonda zemljama članicama s ograničenim rezervama omogućava se financiranje kratkoročnih deficita.
Odluke se u Fondu donose u više organa. Odbor guvernera sastoji se od guvernera i njegovih zamjenika koje imenuje svaka država članica. U pravilu su to guverneri nacionalnih banaka ili ministri financija. U Republici Hrvatskoj HNB je ovlaštena obavljati sve poslove i transakcije prema propisima Fonda. Odbor guvernera ima sve ovlasti, osim onih koje je prenio na Izvršni odbor.
Stanje u Hrvatskoj:
Na upit o zabrinutosti koju je MMF u veljači izrazio zbog povećanja udjela vanjskog duga u BDP-u, porastu krakoročnih vanjskih zaduženja i drugih strukturnih teškoća u Hrvatskoj, ministar Šuker je kazao kako je ta "zabrinutost stalno prisutna, ali to ima svoju povijesnu genezu, jer je Hrvatska doživjele strahovitu ekspanziju vanjskog duga 2002. i 2003. godine. Ova vlada je uspjela usporiti rast vanjskog duga i smanjiti udio države s 34 posto početkom 2004. na 23 posto početkom ove godine, financiranjem deficita na domaćem tržištu. Također je prepolovila deficit sa 6.2 posto 2003., na 3 posto prošle godine", kazao je Šuker. Dodao je da hrvatski vanjski dug iznosi oko 29 milijardi dolara.
Dakle:
Svaki sporazum, stand by aranzman sa MMF-om, odredjuje ekonomsku politiku. Stand by aranzman znaci sljedece: misija MMF-a dolazi na razgovor sa nasom vladom jer se nasi inozemni privatni vjerovnici boje da ce doci do problema otplate duga. Kako bi ih se uvjerilo da je ta uplata vjerojatna, onda drzava koja je dosla u ovakvu situaciju, a u njoj se nasla zbog ekonomske politike, dobiva sljedeci odgovor: “ buduci da vi niste znali voditi ekonomsku politiku, sada cemo vam mi reci kako cete je voditi”. Dogovara se na sljedeci nacin; predsjednik vlade, ministar financija i guverner sredisnje banke pisu pismo predsjedniku MMF-a u kojem se izricito navodi sto ce Hrvatska raditi, a to su one mjere koje su dogovorene, odnosno prihvacene s nase strane, a koliko su nametnute to je druga stvar. Ali prihvacene su i iz tog se okvira ne moze.
Hrvatska se moze naci u situaciji da ne moze otplatiti vanjski dug. U tom se slucaju dug reprogramira. Odnosno, otplacuje se novim dugom.
Prema medjunarodnom pravu, ako jedan dug niste otplatili,a vjerovnik ga ne zeli produljiti, nego inzistira na naplati, tada na naplatu stizu svi ostali dugovi. Rezultat: plijeni se sva imovina na teritoriju na kojem se drzava zaduzila, brodovi, avioni. Plijeni se sva nasa imovina u inozemnim bankama, blokiraju se racuni gradjana. To je snazno oruzje koje medjunarodni financijski sustavi imaju za svaku drzavu; blokirati sve.
ZAKLJUCAK: neovisnost Republike Hrvatske je iluzorna stvar dok god stranci upravljaju njenom politikom.
